Job 37

Siitä myös hämmästyy minun sydämeni ja vapisee.
Da, od toga i moje srce drhti i s mjesta svoga iskočiti hoće.
Kuulkaat visusti hänen vihansa huutoa, ja puhetta, joka hänen suustansa käy ulos.
Čujte, čujte gromor glasa njegova, tutnjavu što mu iz usta izlazi.
Hän toimittaa sen oikeuden kaikkein taivasten alla; ja hänen leimauksensa paistaa maan ääristä.
Gle, munja lijeće preko cijelog neba - i sijevne blijesak s kraja na kraj zemlje -
Senjälkeen kuuluu pitkäisen jylinä, ja se jylisee suurella äänellä; ja koska hänen jylinänsä kuullaan, ei sitä taideta estää.
iza nje silan jedan glas se ori: to On gromori glasom veličajnim. Munje mu lete, nitko ih ne priječi, tek što mu je glas jednom odjeknuo.
Jumala jylistää pauhinallansa ihmeellisesti, ja tekee suuria ja tutkimattomia töitä.
Da, Bog gromori glasom veličajnim, djela velebna, neshvatljiva stvara.
Hän puhuu lumelle, ja se kohta tulee maan päälle, ja sadekuurolle, ja niin sadekuurolla on voima.
Kad snijegu kaže: 'Zasniježi po zemlji!' i pljuskovima: 'Zapljuštite silno!'
Hänen kädessänsä ovat kaikki ihmiset kätketyt, että kaikki tuntisivat hänen tekonsa.
svakom čovjeku zapečati ruke da svi njegovo upoznaju djelo.
Metsän pedot pakenevat varjoon ja pysyvät asumapaikoissansa.
U brlog se tad zvijeri sve uvuku i na svojem se šćućure ležaju.
Etelästä tulee tuulispää ja pohjasta kylmä.
S južne se strane podiže oluja, a studen vjetri sjeverni donose.
Jumalan hengestä tulee pakkanen ja ahdistaa laviat vedet.
Već led od daha Božjega nastaje i vodena se kruti površina.
Seijes myös hajoittaa pilvet, ja hänen valkeutensa levittää itsensä pilvien lävitse.
I opet vodom puni on oblake, i sijevat' stanu oblaci munjama;
Hän kääntää pilvensä kuhunka hän tahtoo, tekemään kaikkia, mitä hän tahtoo maan piirin päällä.
kruže posvuda po volji njegovoj, što im naloži, to će izvršiti na licu cijelog kruga zemaljskoga.
Jos se tapahtuu yhdelle sukukunnalle eli maakunnalle, koska hän löydetään laupiaaksi.
Šalje ih - ili da kazni narode, ili da ih milosrđem obdari.
Kuules näitä Job: seiso ja ota vaari Jumalan ihmeellisistä töistä.
Poslušaj ovo, Jobe, umiri se i promotri djela Božja čudesna.
Tiedätkös, koska Jumala saattaa nämät heidän päällensä, ja koska hän antaa pilviensä valkeuden paistaa?
Znaš li kako Bog njima zapovijeda, kako munju iz oblaka svog pušta?
Tiedätkös, kuinka pilvet hajoittavat heitänsä? täydellisen viisauden ihmeellisiä töitä?
Znaš li o čem vise gore oblaci? Čudesna to su znanja savršenog.
Että sinun vaattees lämpeevät, kuin ilma tyventyy etelästä?
Kako ti gore od žege haljine u južnom vjetru kad zemlja obamre?
Levitätkö sinä hänen kanssansa pilviä, jotka vahvat ovat niinkuin valettu peili?
Zar si nebesa s njim ti razapeo, čvrsta poput ogledala livenog?
Ilmoita sinä meille, mitä meidän pitäis hänelle sanoman; sillä emme ulotu hänen tykönsä pimeydeltä.
DÓe naputi me što da mu kažemo: zbog tmine se ne snalazimo više.
Kuka luettelee hänelle, mitä minä puhun? jos joku puhuu, niin hän niellään.
Zar ćeš mu reći: 'Hoću govoriti'? Ili na propast vlastitu pristati?
Ei nähdä nyt valkeutta, joka pilvissä leimahtaa; vaan kuin tuuli puhaltaa, niin seijestyy.
Tko, dakle, može u svjetlost gledati na nebesima što se sja blistavo kada oblake rastjeraju vjetri?
Pohjoisesta tulee kulta peljättävän Jumalan kunniaksi.
Sa sjevera k'o zlato je bljesnulo: veličanstvom strašnim Bog se odjenu!
Mutta Kaikkivaltiasta emme taida löytää, joka on niin suuri voimassa; ja ei hän tarvitse vastata oikeudessansa ja suuressa vanhurskaudessansa.
Da, Svesilnog doseći ne možemo, neizmjeran je u moći i sudu, velik u pravdi, nikog on ne tlači.
Sentähden täytyy ihmisten häntä peljätä: ja ei hän katso yhtään taitavaa sydämestä.
Zato ljudi svi neka ga se boje! Na mudrost oholu on i ne gleda!"