I Kings 5

Salomon je proširio svoju vlast nad svim kraljevstvima od Rijeke sve do zemlje filistejske i do međe egipatske. Ona su donosila svoj danak i služila Salomonu sve dane njegova života.

Na ka tonoa e Hirama kingi o Taira ana tangata ki a Horomona; i rongo hoki kua oti ia te whakawahi hei kingi i muri i tona papa: he aroha mau tonu hoki to Hirama ki a Rawiri.

Svakoga je dana trebalo Salomonu za hranu: trideset kora finoga brašna i šezdeset kora običnog brašna,

A ka tono tangata a Horomona ki a Hirama hei ki atu,

deset ugojenih volova, dvadeset volova s paše, stotinu ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi.

E mohio ana koe kihai i taea e toku papa, e Rawiri, te hanga whare mo te ingoa o Ihowa, o tona Atua, i nga whawhai hoki i tetahi taha ona, i tetahi taha, a taea noatia te hoatutanga o ratou e Ihowa ki raro i nga kapu o ona waewae.

Jer on je vladao nad svime onkraj Rijeke - od Tafse do Gaze, nad svim kraljevima s onu stranu Eufrata - i imao je mir po svim granicama naokolo.

Ko tenei, kua mea nei a Ihowa, toku Atua, kia okioki ahau i tetahi taha, i tetahi taha; kahore he hoari, kahore hoki he kino e pa mai ana.

Juda i sav Izrael živjeli su bez straha, svaki pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana sve do Beer Šebe, svega vijeka Salomonova.

Na, e mea ana tenei ahau kia hanga he whare mo te ingoa o Ihowa, o toku Atua, kia whakaritea te kupu a Ihowa ki toku papa, ki a Rawiri, tana i mea ai, Ko tau tama e hoatu e ahau i muri i a koe ki runga ki tou torona, mana e hanga te whare mo toku ingoa.

Salomon je imao četrdeset tisuća konja za vuču i dvanaest tisuća za jahanje.

Tena ra, mau e whakahau kia tapahia mai he hita maku i Repanona; a ko aku tangata hei hoa mo au tangata; me hoatu ano e ahau ki a koe he utu mo au tangata, kia rite ki nga mea katoa e ki mai ai koe; e mohio ana hoki koe kahore o matou tangata hei rite mo nga Haironi te mohio ki te tapahi rakau.

Ti su se namjesnici brinuli o opskrbi kralja Salomona i sviju koji su imali dijela za kraljevim stolom, svaki po mjesec dana; i nisu dopuštali da ičega ponestane.

A, i te rongonga o Hirama i nga kupu a Horomona, nui atu tona koa, a ka mea, Kia whakapaingia a Ihowa i tenei ra, nana nei i homai ki a Rawiri he tama mohio hei rangatira mo tenei iwi nui.

I ječam i slamu za konje i tegleću marvu donosili su na mjesto gdje se zadržavao, svaki kako bi ga zapalo.

Na ka tono tangata atu a Hirama ki a Horomona, hei mea, kua rongo atu ahau i te kupu i tukua mai nei e koe ki ahau: ka mahia katoatia e ahau tau e hiahia ana, ara nga rakau, te hita me te kauri.

Jahve je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i srce široko kao pijesak na obali morskoj.

Ma aku tangata e tari mai i Repanona ki te moana: a maku e whakatere atu i te moana ki te wahi e whakarite ai koe ki ahau, maku hoki e mea kia rukea ki uta ki reira, ka tiki mai ai e koe: a ka meatia e koe taku e hiahia ai, ki te homai he kai ma toku whare.

Mudrost je Salomonova bila veća od mudrosti svih sinova Istoka i od sve mudrosti Egipta.

Na ka homai e Hirama he hita, he kauri, ki a Horomona, ana rakau i hiahia ai.

Bio je mudriji od svih ljudi, od Etana Ezrahanina, od Hemana, Kalkola i Darde, sinova Maholovih; njegovo se ime pronosilo među svim narodima unaokolo.

A hoatu ana e Horomona ki a Hirama he mehua witi e rua tekau mano hei kai ma tona whare, he mehua hinu e rua tekau, he mea tuki; ko ta Horomona tenei i hoatu ai ki a Hirama i tenei tau, i tenei tau.

Izrekao je tri tisuće mudrih izreka, a njegovih je pjesama bilo tisuću i pet.

A homai ana e Ihowa ki a Horomona he mohio, he pera me tana i korero ai ki a ia: a mau tonu te rongo i waenganui o Hirama raua ko Horomona; a i whakarite kawenata raua tokorua.

Zborio je o drveću: od cedra što je na Libanonu pa do izopa što klija na zidu; raspravljao je o životinjama, o pticama, o gmazovima i o ribama.

Na ka whakataka e Horomona etahi tangata i roto i a Iharaira katoa; e toru tekau mano tangata taua whakataka.

Dolazili su od sviju naroda da čuju mudrost Salomonovu, od svih zemaljskih kraljeva koji su čuli glas o njegovoj mudrosti.

A unga ana ratou e ia ki Repanona, tekau mano i te marama kotahi, he mea whakawhitiwhiti: kotahi to ratou marama i Repanona, e rua nga marama i te kainga: ko Aronirama hoki te rangatira o taua whakataka.

Tirski kralj Hiram posla svoje sluge Salomonu, jer bijaše čuo da su ga pomazali za kralja na mjesto njegova oca, a Hiram je svagda bio prijatelj Davidov.

Na e whitu tekau mano nga tangata a Horomona hei mau kawenga, e waru tekau mano hei tarai i runga i nga maunga;

Tada Salomon poruči Hiramu:

Haunga nga rangatira o nga kaitohutohu a Horomona i whakahau nei i te mahi, e toru mano e toru rau aua kaiwhakahau i nga kaimahi i te mahi.

"Ti znaš dobro da moj otac David nije mogao sagraditi Doma imenu Jahve, svoga Boga, zbog ratova kojima su ga okružili neprijatelji sa svih strana, sve dok ih Jahve nije položio pod stopala nogu njegovih.

Na ka whakahau te kingi, a ka haua e ratou he kohatu nunui, he kohatu utu nui, hei kohatu hahau mo te turanga o te whare.

Sada mi je Jahve, Bog moj, dao mir posvuda unaokolo: nemam neprijatelja ni zlih udesa. [ (I Kings 5:19) Namjeravam, dakle, sagraditi Dom imenu Jahve, Boga svoga, kako je Jahve rekao mome ocu Davidu: 'Tvoj sin koga ću mjesto tebe postaviti na tvoje prijestolje, on će sagraditi Dom mome Imenu.' ] [ (I Kings 5:20) Stoga sada zapovjedi da mi nasijeku cedrova na Libanonu; moje će sluge biti sa slugama tvojim, i ja ću platiti nadnicu tvojim slugama prema svemu kako mi odrediš. Ti znaš dobro da u nas nema ljudi koji umiju sjeći drva kao Sidonci." ] [ (I Kings 5:21) Kada je Hiram primio Salomonovu poruku, veoma se obradova i reče: "Neka je blagoslovljen danas Jahve koji je dao mudra sina Davidu, koji upravlja ovim velikim narodom." ] [ (I Kings 5:22) I Hiram javi Salomonu: "Primio sam tvoju poruku. Ispunit ću u svemu tvoju želju glede drva cedrova i drva čempresova. ] [ (I Kings 5:23) Moje će ih sluge dopremiti s Libanona na more, složit ću ih u splavi i pustiti ih morem do mjesta koje ćeš mi označiti; ondje ću ih razložiti i ti ćeš ih uzeti. Ti ćeš pak ispuniti moju želju i dati hranu mojoj čeljadi." ] [ (I Kings 5:24) Hiram je davao Salomonu drva cedrova i čempresova koliko je htio, ] [ (I Kings 5:25) a Salomon je davao Hiramu dvadeset tisuća kora pšenice za hranu ljudstvu, i dvadeset tisuća kora ulja od tiještenih maslina. Toliko je Salomon davao Hiramu godinu za godinom. ] [ (I Kings 5:26) Jahve je dao mudrost Salomonu, kako mu bijaše obećao; između Hirama i Salomona vladao je mir te oni sklopiše savez. ] [ (I Kings 5:27) Tada diže kralj Salomon kulučare iz svega Izraela; kulučara je bilo u svemu trideset tisuća ljudi. ] [ (I Kings 5:28) Slao ih je naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisuća ljudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod kuće. Adoniram je bio nad svim kulučarima. ] [ (I Kings 5:29) Salomon je imao i sedamdeset tisuća nosača tereta, osamdeset tisuća kamenorezaca u gori, ] [ (I Kings 5:30) ne računajući glavara službeničkih koji su upravljali poslovima; njih je bilo tri tisuće i tri stotine, a upravljali su narodom zaposlenim na radovima. ] [ (I Kings 5:31) Kralj je zapovjedio da lome gromade biranog kamena i da ih klešu za temelje Hrama. ] [ (I Kings 5:32) Graditelji Salomonovi i Hiramovi, i oni iz Gibela, tesali su i pripremali drvo i klesali za gradnju Hrama. ]

Na taraia ana e nga kaihanga a Horomona, e nga kaihanga a Hirama, e nga Kipiri, whakapaia ana e ratou nga rakau me nga kohatu hei hanga mo te whare.