Job 15

Elifaz Temanac progovori tad i reče:
ויען אליפז התימני ויאמר׃
"Zar šupljom naukom odgovara mudrac i vjetrom istočnim trbuh napuhuje?
החכם יענה דעת רוח וימלא קדים בטנו׃
Zar on sebe brani riječima ispraznim, besjedama koje ničem ne koriste?
הוכח בדבר לא יסכון ומלים לא יועיל בם׃
Još više ti činiš: ništiš strah od Boga, pred njegovim licem pribranost ukidaš.
אף אתה תפר יראה ותגרע שיחה לפני אל׃
Tvoje riječi krivicu tvoju odaju, poslužio si se jezikom lukavih,
כי יאלף עונך פיך ותבחר לשון ערומים׃
vlastita te usta osuđuju, ne ja, protiv tebe same ti usne svjedoče.
ירשיעך פיך ולא אני ושפתיך יענו בך׃
Zar si prvi čovjek koji se rodio? Zar si na svijet prije bregova došao?
הראישון אדם תולד ולפני גבעות חוללת׃
Zar si tajne Božje ti prisluškivao i mudrost čitavu za se prisvojio?
הבסוד אלוה תשמע ותגרע אליך חכמה׃
Što ti znadeš, a da i mi ne znamo, što ti razumiješ, a da to ne shvaćamo?
מה ידעת ולא נדע תבין ולא עמנו הוא׃
Ima među nama i sijedih i starih kojima je više ljeta no tvom ocu.
גם שב גם ישיש בנו כביר מאביך ימים׃
Zar su ti utjehe Božje premalene i blage riječi upućene tebi?
המעט ממך תנחמות אל ודבר לאט עמך׃
Što te srce tvoje tako slijepo goni i što tako divlje prevrćeš očima
מה יקחך לבך ומה ירזמון עיניך׃
kad proti Bogu jarost svoju okrećeš, a iz usta takve riječi ti izlaze!
כי תשיב אל אל רוחך והצאת מפיך מלין׃
Što je čovjek da bi čist mogao biti? Zar je itko rođen od žene pravedan?
מה אנוש כי יזכה וכי יצדק ילוד אשה׃
Gle, ni u svece se On ne pouzdava, oku njegovu ni nebesa čista nisu,
הן בקדשו לא יאמין ושמים לא זכו בעיניו׃
a kamoli to biće gadno i buntovno, čovjek što k'o vodu pije opačinu!
אף כי נתעב ונאלח איש שתה כמים עולה׃
Mene sad poslušaj, poučit' te hoću, što god sam vidjeh, ispričat' ti želim,
אחוך שמע לי וזה חזיתי ואספרה׃
i ono što naučavahu mudraci ne tajeć' što su primili od pređa
אשר חכמים יגידו ולא כחדו מאבותם׃
kojima je zemlja ova bila dana kamo tuđin nije nikada stupio.
להם לבדם נתנה הארץ ולא עבר זר בתוכם׃
Zlikovac se muči cijelog svoga vijeka, nasilniku već su ljeta odbrojena.
כל ימי רשע הוא מתחולל ומספר שנים נצפנו לעריץ׃
Krik strave svagda mu u ušima ječi, dok miruje, na njeg baca se razbojnik.
קול פחדים באזניו בשלום שודד יבואנו׃
Ne nada se da će izbjeći tminama i znade dobro da je maču namijenjen,
לא יאמין שוב מני חשך וצפו הוא אלי חרב׃
strvinaru da je kao plijen obećan. On znade da mu se dan propasti bliži.
נדד הוא ללחם איה ידע כי נכון בידו יום חשך׃
Nemir i tjeskoba na njeg navaljuju, k'o kralj spreman na boj na nj se obaraju.
יבעתהו צר ומצוקה תתקפהו כמלך עתיד לכידור׃
On je protiv Boga podizao ruku, usuđivao se prkosit' Svesilnom
כי נטה אל אל ידו ואל שדי יתגבר׃
Ohola je čela na njega srljao, iza štita debela dobro zaklonjen.
ירוץ אליו בצואר בעבי גבי מגניו׃
Lice mu bijaše obloženo salom a bokovi pretilinom otežali.
כי כסה פניו בחלבו ויעש פימה עלי כסל׃
Razrušene je zaposjeo gradove i kućišta nastanio napuštena. Srušit će se ono što za sebe sazda;
וישכון ערים נכחדות בתים לא ישבו למו אשר התעתדו לגלים׃
cvasti mu neće, već rasuti se blago, sjena mu se neće po zemlji širiti.
לא יעשר ולא יקום חילו ולא יטה לארץ מנלם׃
On se tami više izmaknuti neće, opržit će oganj njegove mladice, u dahu plamenih usta nestat će ga.
לא יסור מני חשך ינקתו תיבש שלהבת ויסור ברוח פיו׃
U taštinu svoju neka se ne uzda, jer će mu ispraznost biti svom nagradom.
אל יאמן בשו נתעה כי שוא תהיה תמורתו׃
Prije vremena će svenut' mu mladice, grane mu se nikad neće zazelenjet'.
בלא יומו תמלא וכפתו לא רעננה׃
Kao loza, grozd će stresat' svoj nezreo, poput masline pobacit će cvatove.
יחמס כגפן בסרו וישלך כזית נצתו׃
Da, bezbožničko je jalovo koljeno, i vatra proždire šator podmitljivca.
כי עדת חנף גלמוד ואש אכלה אהלי שחד׃
Koji zlom zanesu, rađaju nesreću i prijevaru nose u utrobi svojoj."
הרה עמל וילד און ובטנם תכין מרמה׃