Job 28

"Da, srebro ima svoja nalazišta, a zlato mjesta gdje se pročišćava.
银子有矿;炼金有方。
Ruda željezna iz zemlje se vadi, a iz rudače rastaljene bakar.
铁从地里挖出;铜从石中镕化。
Ljudi tami postavljaju granice i kopaju do najvećih dubina za kamenom u mraku zakopanim.
人为黑暗定界限,查究幽暗阴翳的石头,直到极处,
Čeljad iz tuđine rovove dube do kojih ljudska ne dopire noga, visi njišuć' se, daleko od ljudi.
在无人居住之处刨开矿穴,过路的人也想不到他们;又与人远离,悬在空中摇来摇去。
Krilo zemlje iz kojeg kruh nam niče kao od vatre sve je razrovano.
至于地,能出粮食,地内好像被火翻起来。
Stijene njene safira su skrovišta, prašina zlatna krije se u njima.
地中的石头有蓝宝石,并有金沙。
Tih putova ne znaju grabljivice, jastrebovo ih oko ne opaža.
矿中的路鸷鸟不得知道;鹰眼也未见过。
Zvijeri divlje njima nisu kročile niti je kada lav njima prošao.
狂傲的野兽未曾行过;猛烈的狮子也未曾经过。
Ali na kamen diže čovjek ruku te iz korijena prevraća planine.
人伸手凿开坚石,倾倒山根,
U kamenu prokopava prolaze, oko mu sve dragocjeno opaža.
在磐石中凿出水道,亲眼看见各样宝物。
Žilama vode on tok zaustavlja; stvari skrivene nosi na vidjelo.
他封闭水不得滴流,使隐藏的物显露出来。
Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
然而,智慧有何处可寻?聪明之处在哪里呢?
Čovjek njezina ne poznaje puta, u zemlji živih nisu je otkrili.
智慧的价值无人能知,在活人之地也无处可寻。
Bezdan govori: 'U meni je nema!' a more: 'Ne nalazi se kod mene!'
深渊说:不在我内;沧海说:不在我中。
Zlatom se čistim kupiti ne može, ni cijenu njenu srebrom odmjeriti;
智慧非用黄金可得,也不能平白银为它的价值。
ne mjeri se ona zlatom ofirskim, ni oniksom skupim pa ni safirom.
俄斐金和贵重的红玛瑙,并蓝宝石,不足与较量;
Sa zlatom, staklom ne poređuje se, nit' se daje za sud od suha zlata.
黄金和玻璃不足与比较;精金的器皿不足与兑换。
Čemu spominjat' prozirac, koralje, bolje je steći Mudrost no biserje.
珊瑚、水晶都不足论;智慧的价值胜过珍珠(或译:红宝石)。
Što je prema njoj topaz etiopski? Ni čistim zlatom ne procjenjuje se.
古实的红璧玺不足与比较;精金也不足与较量。
Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
智慧从何处来呢?聪明之处在哪里呢?
Sakrivena je očima svih živih; ona izmiče pticama nebeskim.
是向一切有生命的眼目隐藏,向空中的飞鸟掩蔽。
Propast paklena i Smrt izjavljuju: 'Za slavu njenu mi smo samo čuli.'
灭没和死亡说:我们风闻其名。
Jedino je Bog put njen proniknuo, on jedini znade gdje se nalazi.
 神明白智慧的道路,晓得智慧的所在。
Jer pogledom granice zemlje hvata i opaža sve pod svodom nebeskim.
因他鉴察直到地极,遍观普天之下,
Kad htjede vjetru odredit težinu i mjerilom svu vodu izmjeriti,
要为风定轻重,又度量诸水;
kad je zakone daždu nametnuo i oblacima gromovnim putove,
他为雨露定命令,为雷电定道路。
tad ju je vidio te izmjerio, učvrstio i do dna ispitao.
那时他看见智慧,而且述说;他坚定,并且查究。
A potom je rekao čovjeku: Strah Gospodnji - eto što je mudrost; 'Zla se kloni' - to ti je razumnost."
他对人说:敬畏主就是智慧;远离恶便是聪明。